Srbija i dalje daleko od kvalitetne politike zaštite prava potrošača

26. Januar 2019.

BEOGRAD – Postoje brojni izazovi i prepreke za efektivnu zaštitu prava potrošača, koje su pretežno vezane za praksu primene važećeg Zakona. Pristup pravdi u sudskom postupku je onemogućen, ishodi sporova neizvesni, a „vidimo se na sudu“ ne predstavlja nikakvu opomenu trgovcima kojima se otvara prostor da odbace reklamaciju potrošača bez stvarne provere osnovanosti, zaključak je sednice Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za poglavlje 28 – Zaštita potrošača i zaštita zdravlja.

Na sednici  koja je održana 25. septembra, glavna tema bili su ključni problemi u primeni Zakona o zaštiti potrošača i mogućnosti za unapređenje pravnog okvira u sklopu njegove predstojeće revizije.

Bilo je reči i o problemu ostvarivanja prava potrošača zbog visine troškova postupka koji često prevazilaze vrednost predmeta spora, postojanju ekonomske neravnospravnosti potrošača i trgovaca i neujednačene primene materijalnog prava potrošača od strane sudova.

Članovi radne grupe su zaključili da kolektivna zaštita prava potrošača ima veliki značaj, s obzirom da potrošački sporovi spadaju u sporove male vrednosti, te je teško obezbediti pojedinačnu pravnu zaštitu. Postojeća praksa kolektivne zaštite koja se sprovodi u Ministarstvu trgovine predstavlja svetlu tačku zaštite potrošača prema važećem Zakonu, a predloženim isključivanjem nepoštene poslovne prakse iz materije kolektivne zaštite značajno bi se unazadilo postojeće stanje i ostvareni nivo zaštite prava potrošača.

Kako bi zaštita prava potrošača ali i ostale ekonomske teme iz pregovoračkog procesa dobile veću pažnju javnosti Centar za evropske politike, NALED i portal European Western Balkans su pokrenuli projekat „Pripremi se za učešće“.

„Zaštita prava potrošača i ostale ekonomske teme čine dve trećine pregovaračkog procesa i imaju najvećeg uticaja na svakodnevni život naših građana, ali u javnosti se ne priča dovoljno o tome, već je naglasak na političkim pitanjima. Mi smo zato, uz pomoć EU, pokrenuli projekat za jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za aktivno učešće u pregovorima o pristupanju EU kroz određene radne grupe Konventa, uključujući i poglavlje 28, kako bi se ovim pitanjima dao značaj koji zaslužuju,“ rekla je Ranka Miljenović, programska direktorka Centra za evropske politike – CEP, organizacije koja vodi ovu grupu u okviru Konventa.

Na potrebu da potrošačke organizacije više iskoriste potencijale NKEU i na potrebu daljeg umrežavanja i bliže saradnje organizacija civilnog društva u sektorskim oblastima, ali i horizontalno po temama koje prožimaju više pregovaračkih pogavlja ukazao je Dušan Protić, programski menadžer u CEP-u i koordinator radne grupe NKEU za pogavlje 28.

„Civilno društvo ima mogućnost da preko platforme Nacionalnog konventa pokreće inicijative, sada možda i više nego ranije, da u suženom prostoru za javni dijalog omogući svojim članicama da se čuje njihov glas i da utiču na donosioce odluka“, zaključio je Protić.

Koordinatorka NKEU Nataša Dragojlović istakla je da je poglavlje 28 jedno od prvih koje će biti otvoreno u predstojećem periodu.

„Poglavlje 28 će izvesno biti u prvom sledećem paketu pregovaračkih poglavlja koja će biti otvorena, a što se može očekivati već do kraja ove godine“, izjavila je Dragojlović.